23
maj

Ne postoje više mali i veliki brendovi

23 maj 2019
0

Intervju: Haris Mujanović, Account Director @ Via Media, za Business Magazine

Svakog dana kada se probudite donesete odluku da ćete otići u agenciju i raditi u komunikacijama. Taj poznati #agencylife – odnosno agencijski život, koji je zahtjevan i užurban dobro je poznat u javnosti. Zanima nas zašto? Koji su to razlozi zbog kojih ste u ovoj industriji?

Zahtjevan i užurban, meni zvuči savršeno. Mislim da ovaj posao morate voljeti, ili ste in ili out, nema sredine. Niti jedan dan nije isti, okruženi ste kreativnim ljudima sa sličnim, ali istovremeno i dijametralno suprotnim pogledima na svijet. Naravno ima tu i teških dana, ali kada imate jak tim sve lakše prolazi. Još uvijek osjetim uzbuđenje kada vidim da mali brend koji smo kreirali od nule počne da pravi ozbiljne rezultate na tržištu, ili pred novu kampanju. Momenti kada shvatite da sa svojim timom pravite razliku znače profesionalno ispunjenje koje svemu daje smisao.

Šta za vas znači biti uspješan u ovom poslu? Koji su to kriteriji?

Kao neko ko je uvijek predan KPI's teško mi je odgovoriti na ovo pitanje. Kriterija je mnogo, jer je i uspjeh relativan i prilično individualan. Za mene to znači da se agencija razvija, da su ljudi zadovoljni i ispunjeni, da stvaramo dodanu vrijednost, izazivamo ustaljena pravila i postavljamo novu normu kvaliteta na tržištu.

BK se organizuje već 9. godinu. Čemu dugujete uspjeh održavanja ovako značajnog događaja za kreativnu industriju naše zemlje, ali i regiona?

Brending konferencija je projekat na kojem imamo apsolutnu kreativnu slobodu i uživamo u svim izazovima koje organizacija tako značajnog događaja podrazumijeva. Kontinuirano smo posvećeni cilju da svake godine nadmašimo očekivanja učesnika, ali i naša vlastita. To se svake godine realizuje u vidu jačeg i kvalitetnijeg programa, kreativnog rješenja, atmosfere i povećanog broja učesnika.

Iza Vas je 8 uspješno organizovanih BK. Kako izgleda taj period u retrospektivi? Kakve promjene osjetite kroz organizaciju ovog događaja?

U nekoj osnovnoj retrospektivi, to izgleda kao da se industrija drastično promijenila, jer svake godine govorimo o novim trendovima i aktuelnostima. Tako da se trendovi sigurno jesu mijenjali, ali na koncu oni i treba da se mijenjaju. Ono što se nije mijenjalo su formule za kreiranje i održavanje uspješnih brendova. Ozbiljni brendovi znaju da srž brenda mora biti snažna, definisana bez čestih korjenitih promjena. Kada je tako, kroz trendove se radi samo nadogradnja osnovnog obećanja potrošačima, biraju se novi kanali, ili sadržaji, kroz koje se brend povezuje sa okolinom.

Zašto je baš „Hack the influence“ ovogodišnja tema?

Svi smo svakodnevno izloženi beskonačnoj količini informacija koje u suštini ne procesuiramo na svjesnom nivou. Jednosmjerna komunikacija u kojoj se potrošačima samo isporučuju informacije je davno prošlo vrijeme. Kako onda doprijeti do modernog kupca i iskočiti iz komunikacijskog šuma? Brendovi se bore za pažnju, a potom i za naklonost. Mi vjerujemo da u toj svojoj borbi moraju služiti prvenstveno ljudima. Upravo zato je Hack the influence tema ovogodišnje Branding konferencije. Saznati ćemo kako su se najveći svjetski brendovi integrisali u zajednice svojih potrošača, kako sve više zauzimaju stav (čak i po cijenu gubitka određenog segmenta potrošača), a sve kako bi bili relevantni novim generacijama, koje ne možemo zavarati klasičnim advertajzing floskulama.

Šta je to u Vašoj karijeri napravilo veliki uticaj na Vas? Da li se desilo nešto što je drastično promijenilo Vaš pogled na posao i način poslovanja generalno?

Mislim da se radi o više događaja i izazova koji su oblikovali način razmišljanja i pristup poslu, nego o nekoj drastičnoj promjeni. Kroz karijeru sam imao priliku voditi neke od najvećih kampanja i projekata u BiH, poput kampanje ”Skinimo okove”, rebrendiranja najvećeg domaćeg lanca ”Bingo”, i sada najnovijeg projekta organizacije EBRD Godišnje skupštine u BiH. Svaki od njih je oblikovao moj poslovni put na svoj način. Kada bih morao izdvojiti neke momente tu bi se sigurno našle i kampanje koje su privukle pažnju svjetske javnosti i osvanule na nalovnicama The Guardiana, BBC-a, Reutersa, te osvojen prvi Zlatni Sempler u BiH, za kampanju Muzej javnih nabavki, realizovanu za USAID BiH. Ta je kampanja šokirala javnost i na plastičan način prikazala poražavajuću štetu koju našem društvu nanosi korupcija. Mislim da se zbog toga i bavimo ovim poslom. Da stvari mijenjamo na bolje.

Koji to svjetski brendovi imaju značajan uticaj na čovječanstvo i mogu poslužiti kao uzor drugima? Zašto?

Relativno svjež primjer značajnog uticaja je Nike. Oni su svojom kampanjom sa Colin Kaepernickom zauzeli stav i dali podršku NFL igračima koji su protestvovali protiv rasne nejednakosti, policijske brutalnosti i ostalih društvenih problema koji pogađaju građane SAD-a. Veliki brendovi rijetko zauzimaju stav na ovaj način i kampanja je pokrenula bujicu komentara, diskusije, pa čak i proteste protiv brenda. Rizikovali su jer vjeruju u buduće generacije, što se kasnije ispostavilo kao puni pogodak, jer su ostvarili rekordne online prodaje. Sa istom kreativnom strategijom su nastavili i u ovoj godini i nedavno predstavili novu kampanju sa Serenom Wiliams, koja pruža podršku jakim ženama da se usude i ostvare svoje snove, tako da vidimo kontinuitet u pristupu i jasno opredjeljenje da se involviraju u probleme šire društvene zajednice i svojih potrošača.

Po vašem mišljenju, u kakvom je stanju kreativna industrija naše zemlje?

Kreativna industrija u našoj zemlji definitivno može i mora bolje. Predugo se nalazimo u nekom začaranom krugu nepovjerenja i igranja na ”sigurno”. Kroz pristup ”sigurnog” radimo iste, ili slične stvari, a očekujemo bolji rezultat. To se jednostavno neće desiti. Isto tako, agencije trebaju jače stati iza ideja u koje vjeruju i povezati ih sa konkretnim rezultatima.

Šta će ovogodišnja konferencija poručiti svim brendovima u BiH?

Ne postoje više mali i veliki brendovi, postoje samo značajni i ignorisani.